Muzički uslovi – P

Pacatamente (it. pacatamente), con pacatezza (con pacatezza), Mirno (pacato) – mirno, krotko
Pacatezza (pacatezza) – smirenost
Padiglione (it. padillone) – zvono
Padiglione u ariji (padilone u ariji) – [sviraj] zvono
Padovana (it. padovana), Paduana (paduana) – stari spori talijanski. ples; doslovno Padova; isto što i pavana
strana (francuska stranica, engleska stranica), strana (italijanski pajina) –
Mirno stranica (francuski pezible) – miran, tih, krotak, spokojan
Uzbudljivo (francuski palpitant) – drhtanje, drhtanje
Palotas(mađarski palotaš) – mađarski umjereno spori ples
Pâmé (francuski pame) – kao u nesvjestici [Skrjabin. Simfonija br. 3]
Pandean pipe (engleska pandian pipe) – Panova flauta; isto što i sirinks
Pandeiro (portugalski pandeiro), Pandero (španski pandero) – tambura
Pansflöte (njemački pansflete) – pan flauta
Pantomima (italijanska pantomima), Pantomima (francuska pantomima, engleska pantomima), Pantomima (njem. pantomime) – pantomima
Paralelno (nemačka paralela, engleska paralela), Paralela (francuska paralela), Paralelo (talijanska paralela) – paralelna
paralelni pokret(njemački parallelbewegung – paralelno kretanje
Paralleloktaven (paralleloctaven) – paralelne oktave
Parallelquinten (parallelquinten) – paralelne kvinte
Paralleltonart (njemački paralelni Nart) – paralelni ključ
Parafraziranje (francuska parafraza) – parafraza, parafraza (slobodan aranžman op.)
Parfaite (fr . parfet) – savršena [kadencija]
Parlando (it. parlyando), Govoreći (parlyante), govoreći (fr. parlyan), Govori (parle) – sa paterom od
Parodija (it. parodija), Parodija (fr. parodija), Parodija (njemački .parodija), parodija (engleski paredi) – parodija na
Parola (it. lozinka), uslovni otpust (francuska lozinka) – riječ
uslovni otpust (It. Lozinka), riječi (francuska lozinka) – riječi, tekst
dio (engleski paat), Dio (It . parte), Partie (fr. stranka), Partie (njemačka zabava) – 1) zabava u ansamblu; 2) deo cikličkih muzičkih dela; colla Dio (It. Colla Parte) – slijedite glas
Partialton (njemački Partialton) – prizvuk
Particella (It. Partichella) – preliminarno, nacrt partiture
Parties de replissage (parti de ramplissage) – sporedni glasovi
Partimento (it. partimento) – digitalni bas; isto kao i baso nastaviti
partita (it. partita) – stari, višedijelni ciklični. formu
Partitino (it. partitino) – mala dodatna partitura prikačena uz glavnu i koja sadrži kasnije dodane dijelove
Podela (fr. partison) – rezultat
Partition de piano (partition de piano) – aranžman za klavir
Partitur (njemački rezultat), Rezultat (it. score) – rezultat
Partiturlesen (njem. partiturlezen) – čitanje partitura
Partiturspielen (partiturshpilen) – sviranje klavira, iz partiture
Partizione (it. Partizione) – rezultat
Dio-pjesma (engleski paat sleep) – wok. rade za nekoliko glasova
Partwriting (eng. paat raitin) – vođenje glasa
ne (fr. pa) – ne, ne, ne
Pas trop lent (pa tro lan) – ne previše sporo
ne (fr. pa) – korak, pa (u plesu)
Pas d'action (pas d'axion) – dramski ples. – karakter radnje
Pas de deux (pas de deux) – ples za dvoje
Pas de trois (pas de trois) – ples za troje
Pas de quatre (on de quatre) – ples za četiri izvođača
Pas seul (pas sel) – broj solo baleta
Pas accéléré (fr. pas accelere), Pas duplo(pa reduble) – brzi marš
Dva koraka (španski: paso doble) – ples latino-američkog porijekla; bukvalno dupli korak
Passacaglia (It. passacaglia), Passacaille (francuski passacai) – passacaglia (stari ples)
prolaz (francuski odlomak, engleski pasidzh), Vozi se (tal. passagio) – odlomak; bukvalno prelaz
Passamezzo (it. passamezzo) – ples (ubrzani pavan)
Passepied ( fr . paspier ) – stari francuski ples
Prolazna napomena (eng. pasin note) – prolazna nota
Passio (lat. passio) – patnja engleskog pešenga), Passione
(it. passionone) – strast, strast; con passione (con passione) – strastveno
strast (Francuska Passion, Njemačka Passion, Engleska Passione), Passione (italijanski Passione) – „Pasija“ – muzička drama, delo o Hristovim stradanjima (kao što je oratorijum)
Strastveno (Engleski Strastveni ( pašenit ), Passionato (It. passionato), Strastveni (francuski passionone) – strastven, strastven
Passionmusik (njemački passionmusic) – muzika za “Passion”
Pasticcio (it. pasticcio), Pastiche (francuski pastish, engleski pastish) – pasticcio (opera, sastavljena od odlomaka iz drugih opera jednog ili više autora); bukvalno mešavina, pašteta
Pastorale (italijanska pastorala, francuska pastorala, engleska pasterala), Pastorale (njemački pastoral), Pastorella (talijanski pastorella) pastoral
Pastoso (italijanski pastoso) – mekan, mekan
Pastourele (francuski pašnjak) – sredina – vek. Francuska pjesma (rasprostranjena među trubadurima i trupama 12.-14. stoljeća)
Pateticamente (it. pateticamente), patetično (patetiko), Patetično (engleski petetic), Pathétique (francuski patetičan), Pathetisch (njem. patetiš) – patetično, oduševljeno
Patimente (it. patimente) – izražavanje patnje
Pauken (njemački pauken) – timpaniPaukenschlag (njemački pauk) – udar timpanima
Paukenschlägel (spider schlögel) – čekić za timpane
Paukenwirbel (njemački spiderenvirbel) – timpani tremolo
Stanka (it. pauza), pauza (fr. poz), pauza (njemačka pauza) – pauza
pauza (Engleske poze) – fermata
Pavana (italijanski pavan), Pavane (francuski pavane) – pavane (stari spori ples italijanskog porijekla); isto što i radovana, paduana
Paventato (it. paventato), Paventoso (paventoso) – bojažljivo
paviljon (fr. pavillon) – zvono duvačkog instrumenta
Paviljon en l'air(paviljon anler) – [svirati] zvono
Paviljon d'amour (pavilion d'amour) – zvono u obliku kruške sa malom rupom (koristi se u engleskom rogu i instrumentu iz 18. stoljeća)
Pedal (njemačka pedala), Pedal (engleski padl ) – pedala: 1) na muzičkom instrumentu; 2) nožna tastatura
pedale orgulje (it. pedal) – 1) pedala muzičkog instrumenta; 2) postojani ton u srednjim i gornjim glasovima
Pédale (francuska pedala) – 1) fermata; 2) pedala muzičkog instrumenta; 3) trajni ton
Pedale inférieure (pedal enferier) – postojan, ton u basu (orgulje, tačka)
Pédale intérieure (pedal enterier) – postojan, ton u okruženju, glasovi
Pédale unutrašnji (superyor pedala) – održivo
, tonirati , glasovi (francusko pedaliranje) – pedalization Pedalklavier (njemački pedalklavier) – klavir sa ručnim i nožnim klavijaturama Pedal point (engleski paddle point) – tačka za orgulje Pedes muscarum (lat. pedes muscarum) – vrsta Nevma klin (engleski klin) – prsten Peg box (peg box) – kutija za klinove (za gudačke instrumente) Pegli
(It. Pei) – prijedlog per u sprezi s određenim članom muškog roda množine – za, zbog, kroz, sa
pei (It. Pei) – prijedlog per u sprezi s određenim članom muškog roda množine – za, zbog za, kroz, sa
bič (njemački paitshe) – bič (udarački instrument)
pel (it. pel) – prijedlog per u sprezi s određenim članom muškog roda jednine – za, zbog, kroz, sa
pell ' (it. pel) – prijedlog per u vezi s određenim članom muškog i ženskog roda jednine – za, zbog, kroz, sa
Pella (it. pella) – prijedlog per u vezi s određenim članom ženskog roda jednine – za, zbog , kroz, u
Pelle (it. pelle) – prijedlog per u vezi sa određenim članom u ženskom rodu množine – za, zbog, kroz, sa
Polje (it. pello) – prijedlog per u sprezi s određenim članom jednine muškog roda – za, od – za, kroz, sa
privezak (francuski pandan) – tokom, u nastavku
penetrantima (francuski penetran) – od srca
Pensieroso (It. Pensieroso) – zamišljeno
Pentachordum (gr.-lat. Pentachordum) – Pentakord (niz od 5 stupa, dijatonska ljestvica)
Pentagramma (it. pentagram) – stab
Pentatonic (engleska pentatonika), pentatonic (njemački pentatonik), Pentatonique (fr. pantatonic) – pentatonik
po (it. peer) – za, kroz, sa
Per anche (it. peer anke) – još, još.
Per violino ili flauto (
po violina o fluto) – za violinu ili flautu na klaviru) Gubitak (francuski perdan), Perdendo (it. perdendo), Perdendosi (perdendosi) – izgubiti se, nestati savršen (engleski pefmkt) – 1) čist [interval]; 2) savršena [kadencija] Perfectio
(lat. perfekcija) – „savršenstvo“ – 1) izraz mensuralne muzike, što znači 3 takta; 2) u 12.-13. veku. trajanje će se zaključiti, bilješke
perfetto (it. perfetto) – savršen, potpun, potpun
performanse (engleski performans) – 1) pozorišna predstava; 2) obavljanje
period (engleski pieried), period (njemački periode), period (francuski period), Period (It. periodo) – tačka
Perkussionsinstrumente (njemački percussionsinstrumente) –
Biser udaraljke (francuski biser) – biser, perla, izrazito
Perlenspiel (njemački perlenspiel) – sviranje klavira sa perlama
Permutacija(njemačka permutacija) – 1) premještanje teme u razi, glasove (u polifonom djelu); 2) pomeranje zvukova serije (u serijskoj muzici)
Zatvarač (it. perno) – naglasak na velikim gudalskim instrumentima
kako god (it. pero) – dakle, ali, ipak,
Perpétuel (fr. perpetuel) – beskrajni [kanon]
Perpetuo moto (to. vječno moto), Perpetuum mobile ( godina . perpetuum mobile) – perpetual kretanje – t) – mali, – th Petite clarinet (petite clarinet) – mali klarinet
Petite flûte (petite flute) – mala frula
mala napomena (petite note) – blagodatna nota
Petite trompette (petite trompette) – mala lula
Little (fr. pe) – malo, malo, nekoliko
Peu à reu (fr. pe i pe) – malo po malo, malo po malo, postepeno
Peu à peu sortant de la brume (peu a peu sortant de la brum) – postepeno izranjajući iz magle [Debussy. “Potopljena katedrala”]
Komad (it. pezzo) – predstava; bukvalno komad
od Pezzo di musica (pezzo di musica) – muzičko djelo
Pezzo concertante (pezzo concertante) – koncertno djelo
Pezzo dell'imboccatura (it. pezzo del imboccatura) – glava flaute
zviždaljka(njem. pfeife) – flauta, lula
Pfropfen (njemački pfropfen) – pluta [kod flaute]
mašte (njemačka fantazija) – fantazija
Phantastisch (fantastičan) – fantastičan, ćudljiv
Filharmonija (Engleska filharmonija), Philharmonie (Francuska filharmonija), Philharmonie (Njemačka filharmonija) – Filharmonija
Philharmonische Gesellschaft (Njemačka Philharmonische Gesellschaft) – Filharmonijsko društvo
Telefon (grčki telefon) – zvuk, glas
Fraza (francuske fraze, engleske fraze), Fraza (njemački izraz) – fraza, fraza, (eng.) fraza
Phraser (fr. fraza) – fraziranje, isticanje muzike. fraze
Phrasierung (njemačka fraza) – fraziranje
Phrygische Sekunde (njemački frigishe sekunde) – frigijski drugi
Frigije (lat. frigius) – frigijski [dječak]
Zadovoljstvo (it. pyachere) – zadovoljstvo, želja, do piacere (i pyachere) – po volji, ritmički slobodno, proizvoljno
Piacevole (it. piachevole) – lijepo
Piacimento (it. pyachimento) – zadovoljstvo; po volji (a pyachimento) – po volji, proizvoljno; isto što i piacere
Pianamente (it. pyanamente) – tiho
Piangendo (it. pyandzhendo), Piangevole (pyanzhevole), Piangevolmente(pyandzhevolmente) – žalobno
pianino (italijanski klavir, engleski pianinou), pianino (njemački klavir) – klavir
Pianissimo (italijanski pianissimo) – vrlo tiho
klavir (italijanski klavir) – tiho
klavir (italijanski klavir, francuski klavir, engleski pianou), klavir (njemački klavir) – klavir
Piano à queue (francuski piano a ke) – klavir
Uspravni klavir (francuski piano droit) – klavir
Klavir (tal. pianoforte, engleski pianoufoti) – klavir
Pianoforte a coda (tal. pianoforte a coda) – klavir
Pianoforte verticale (it. pianforte verticale) – klavir
Piano mécanique(francuski klavirski makanik) – mehanički. klavir
Pianto (It. Piatto) – tuga, žalba
Piatti (it. Piatti) – činele (udarački instrument)
Piatto sospeso (It. Piatto Sospeso) – viseća činela
Pibroch (engleski pibrok) – Varijacije za gajde
Piccante (It. Piccante) – prodoran, oštar, ljut
Picchiettando (it. pichiettando) – naglo i lako
Piccolo (it. piccolo) – 1) mali, mali; 2) (it. piccolo, eng. pikelou) – mala flauta
komad (eng. pis) – 1) predstava; 2) muzički instrument (u SAD)
Soba (francuski komadi) – komad, muzičko djelo
Noga(fr. pie) – 1) stopa (poetski); 2) stopa (mjera koja se koristi za označavanje visine cijevi organa); 3) naglasak na velikim gudalskim instrumentima
Preklopni (it. piegevole) – fleksibilno, meko
Pun (it. pieno) – pun, pun zvuka; a voce piena (and voche piena) – punim glasom; coro pieno ( koro pun ) – mješoviti, hor Pietà (
it . pieta) – milost, samilost ); 2) flauta; 3) jedan od registara Pince body
(fr. pense) – 1) [svira] sa štipom na gudalskim instrumentima; isto što i Pizzicato; 2) sladak, hladan, oštar [Debussy], 3) mordent
Pince continu (francuski pense continu) – tril sa donjom pomoćnom notom (u francuskoj muzici 16.-18. veka)
Pincé duplo (francuski pense double) – prošireni mordent (u francuskoj muzici 16.-18. stoljeća)
Pincé étouffé (francuski pense etufe) – 1) [na harfi] uzmite žice, prigušujući ih rukom; 2) vrsta ukrasa
Pincé renversé (francuski pense ranversé) – mordent s gornjom pomoćnom notom (u francuskoj muzici 16.-18. stoljeća)
Pincé simple (francuski uzorak pense) – mordent s nižom pomoćnom notom (u francuskoj muzici 16.-18. vijeka) 18. st. Couperinov termin)
cijev (engleska lula),Pipeau (francuski pipo) – flauta, lula
Pique (Francuska štuka) – trzavi, poskočni udar gudala
Klip (francuski klip), Klip (It. Pistone), Klipni ventil (engleski Pisten ventil), ventil pumpe (ventil pumpe) – ventil pumpe (za limeni instrument)
nagib (eng. pich) – pitch
Pittoresco (it. pittoresco), Pittoresque (fr. pitoresk) – slikovit
Još (it. piu) – više od
più forte (piu forte) – jači, glasniji
Più andante (it. piu andante) – nešto sporije od andante; u 18. veku znači nešto življe od andante
Più sonante(it. piu sonante) – sa većom zvučnom snagom
Più tosto, Piuttosto (it. pyu tosto, piuttosto) – najvjerovatnije, npr. Piuttosto lento (piuttosto lento) – najbliže sporom tempu
Pivo (it. pivo) –
Pizzicato gajde (it. pizzicato) – [svirati] s trzaljkom na gudalskim instrumentima
Placabile (it. miroljubivi), Pliacabilmente (placabilmente) – tiho, mirno
Placando (placando) – smirivanje, smirivanje
Placidamente (it. placidamente), kon Placidezza (con placidezza), Placid (placido) – tiho, mirno
Plagal (francuski, njemački. Plagal, engleski. Plagal),Pliagale (it. plagale), Plagalis (latinski plagalis) – plagal [način, kadenca]
običan (francuski plan) – čak
Plainchant (francuski avion) ​​– Gregorijansko pjevanje
Obična pjesma (Engleski Plainson) – Gregorijansko pjevanje, horsko pjevanje
Žalba (fr. biljka) – 1) žalba, žalosna pjesma; 2) melizme (17-18 vijeka) Žalosna (pluntif) – žalostan
Plaisamment (fr. plezaman), Plaisant (plaisant) – smiješan, smiješan
Plaisanterie (fr. prijatneri) – zabavno muzičko djelo, šala
Pjesme o plantažama (eng. Plantations pjesme slušaju)) – crnačke pjesme na
Plantaže plaka(fr. plyake) – istovremeno izdvajanje svih zvukova akorda
igrati (eng. play) – 1) igra, šala; 2) igra, predstava; 3) obavljati
Pustite muziku na vidiku (pušta muziku na sajtu) – reproduciraj sa
Reklama list (eng. playbil) – pozorišni plakat,
Razigrani pizzicato program (eng. playful pitsikatou) – zabavan (šaljivi) pizzicato [Britten. Jednostavna simfonija]
Plectre (francuski plektrum), Plectrum (latinski plektrum), Plettro (It. Plettro) –
Plein-jeu plectrum (francuski avion) ​​- zvuk "punih organa" (organ tutti)
Plenamente (It. Plenamente) – pun zvuk
Plenus (lat. plenus) – pun
Plenus corus (plenus corus) – cijeli hor
Plica (lat. plika) – znak neobavezujućeg pisanja koji označava ukras
Plica ascendens (plika ascendens) – sa gornjom pomoćnom notom
Plica descendens (plika descendens) – sa donjom pomoćnom notom
Plötzlich (njemački pletslich) – iznenada, iznenada
utikač (engleski utikač) – pluta [kod flaute]
Plump (njemački punaš) – nespretan, nespretan, nepristojan
Klip (engleski plange) – nem u obliku šešira od filca (kod duvačkog instrumenta)
plus (francuski plus ) – 1) više, više; 2) štaviše
Plus pozajmljena (plus lan) – sporije
Plus à l'aise(plus penjanje) – [igraj] slobodnije [Debussy]
Pocchetta (it. pocchetta), novčanik (fr. pochet) – mali. violina
Pochetto (it. poketto), Pochettino (poketino), Pochissimo (pokissimo) – malo, malo
Poziram (it. poco) – malo, ne baš
Poco allegro (poco allegro) – ne tako brzo
Poco andante (poco andante) – ne baš sporo, un roso (it. un poco) – malo, un poco piu (un poco piu) – još malo, un poco meno (un poco meno) – malo manje
Poso a roso (tal. poco a poco) – malo po malo
Poco meno(it. poko meno) – nešto manje; poko piu (poko piu) – još malo
Poso sonante (tal. poko sonante) – tihi zvuk
Podwyższenie (poljski podvyzhshene) – povećanje (posebno, blagi porast zvuka u odnosu na temperament) [Penderetsky]
Pjesma (njemačke pjesme) , Pjesma (engleski pouim), Pjesma (italijanska pjesma) – pjesma
Poema sinfonico (italijanska pjesma sinfonico), poème symphonique (francuska pjesma senfonik) – simfonijska pjesma
pjesma (francuska pjesma) – 1) pjesma; 2) libreto opere
Onda(it. poi) – tada, zatim, poslije; na primjer, scherzo da capo e poi la coda (scherzo da capo e poi la coda) – ponovite scherzo, a zatim (preskočite trio) odsvirajte
Poi segue coda (it. poi segue) – zatim slijedi
tačka (fr. puen, eng. point) – tačka
Point d'orgue (francuski point d'org) – 1) tačka organa; 2 ) fermata
vrh (francuski pointe) – the Kraj of
u luk cadans ili fermata Polacca (tal. polakka) – poloneza; alia polacca (alla polacca) – u liku Poloneze Polka
(talijanska polka), polka (češka, francuska polka, engleska polka), polka (njemačka polka) – polka
Polifonia (talijanska polifonija) – polifonija
Polifonico (polyphonico) – polifono
Politonalità (tal. politonalita) – politonalnost
Policija (it. Pollice) – palac; col pollice (pukovnik policije) – [dekret. za gitaru] za sviranje bas nota palcem
polo (španski polo) – Andaluzijski ples
Polish (francuski polonez) –
Polska Polonez (švedski, poljski) – Šveđanin. nar. plesna pjesma
Poly (grčki poli) – [prefiks] mnogo
Polymetrik (njemački polimetrijski) – polimetrija
polifone (engleska polifonija), Polifonija (francuski polifoni), Polyphonisch (njemački polifono) – polifono
polifonija (francuska polifonija), polifonija (njemačka polifonija), Polifonija (engleski palifani) – polifonija
Poliritmija (francuski poliritmovi) , Polyrhythmik (njemački polyrhythmic) – poliritam
Polytonalität (njemačka politonalnost), Polytonalité (francuski politonalit), Politonalnost (engleska politonalnost) –
Pommer politonalnost (njemački pomer) – stari, bas drveni duvački instrument.; isto kao i Bombart
Pumpa (njemačka pompa) – svečanost;mit Pomp (mit pomp) – svečano
Pompa (it. pomp) – 1) bekstejdž; 2) kruna
Potnpeux (fr. pompe), Pomposamente (it. pompozamente), Pomposo (pomposo) – veličanstveno, svečano, veličanstveno
Ponderoso (it. ponderoso) – težak, sa važnošću, težak
Ponticello (it. ponticello) – alati sa lučnim postoljem; sul Ponticello (sul ponticello) – [svirati] na tribini
Pop muzika (eng. pop music) – pop muzika (žanrovi moderne, popularne muzike na Zapadu)
Naselite (it. popolare), popularan (fr. populaire), popularan(engleski popule) – narodno, popularno
Portamento (it. portamento), Nošenje (portando) – portamento: 1) kod pevanja i kod sviranja duvačkog instrumenta, klizni prelaz jednog zvuka u drugi; 2) u sviranju klavira, uputstvo za dugotrajno, ali neskladno sviranje; 3) udar na gudalskim instrumentima – zvuci se uzimaju donekle prošireni u jednom smjeru kretanja gudala i sa cezurama
Portare la voce (tal. portare la voce) – prelazi se u glasu od jednog zvuka do drugog, klizeći po međuzvucima
prenosiv (francuski portatif), Portativ (njemački prijenosni), Portativo (it. prenosivi), Portativni organ (eng. potetiv ogen) – prenosivi organ
Port de voix (francuski port de voix) – prelazite svojim glasom s jednog zvuka na drugi, klizeći preko srednjih zvukova
Port de voix dupli (francuski port de voix double) – vrsta blagodatne note od 2 note
djelokrug (francuski porte) – muzički kamp
Posata (it. poseta) – pauza, zaustavljanje
Posatamente (it. pozatamente) – mirno
trombon (njemački pozaune) – trombon: 1) duvački duvački instrument; 2) jedan od upisnika organa
Pose de la voix (francuski poses de la voix) – glas
Posément (francuski Pozeman) – polako, tiho, važno
Pozitivno (francuski pozitiv), Pozitivno (It. pozitivno) – 1) tastatura bočnih organa; 2) mali organ
Položaj (Francuska pozicija, Engleska pozicija), lokacija (italijanski položaj) – položaj – položaj lijeve ruke na gudalskim instrumentima
Position naturalile (francuski položaj naturel) – prirodan položaj – povratak na uobičajeni način sviranja instrumenta nakon posebnih tehnika izvođenja
Position du pouce (francuski položaj du pus) – opklada (prijem sviranja violončela)
Pozitiv (njemački pozitiv), Pozitivan organ (engleski pozitivni ogen) –
Moguće mali organ (it. Possibile) – moguće, eventualno più forte possibile ( piu forte possibile) – koliko god je moguće
moguć (fr. possible, eng. posible) – moguće; što je moguće(Francuski ke moguće) – što je prije moguće
možda (engleski posable) – moguće
posthorn (njemački posthorn) – poštanski, signalni rog
Posthume (francuski posthum) – posmrtno; oeuvre posthume (evr posthume) – posthumno. djelo (nije objavljeno za života autora)
Postludium (lat. postludium) – postludium; 1) dodatak, dio muza. radovi; 2) malo muzike. predstava izvedena nakon velikog djela; 3) instrumentalni zaključak nakon pjevanja
Postumo (it. postumo) – posmrtno
potpuri (fr. potpourri) – potpourri
sipati (fr. pur) – za, za, za, zbog, itd.; na primjer, napokon (pur finir) – za kraj
Poussée, Poussez (francuski pousse) – kretanje prema gore [luk]
Veličanstveno (njemački prehtich), Veličanstveno (Prachtvol) – veličanstven, veličanstven, pompezan
Praeambulum (lat. preambulum) – preludij
Praefectus chori (lat. prefectus chori) – vodeći posao; učenik školskog hora, zamjenjujući kantora
Praefectus – savršeno
Praeludium (lat. prelude) – uvod, uvod
Pralltriller (njemački praltriler) – vrsta graciozne note u muzici 18. vijeka.
Prästant (njemački prestant) – poglavlja, otvoreni labijalni glasovi organa; isto što i Prinzipal
Präzis (Njemački Precis) – tačno, definitivno
Ranije(francuski presedaman) – prije, prije ovoga
prethodna (francuski presedan) – prethodni, prethodni
Prethodna (it. precedente) – 1) prethodni; 2) tema fuge; 3) početni glas u kanonu; tempo precedente (tempo prachedente) – prethodni tempo
Precipitando (it. pracipitado), Precipitato (talog), Precipitoso (prechipitoso), Precipit (fr. presipite) – žurno, brzo
Specifično (fr. presi), Tacno (it. prechiso), con precisione (sa preciznošću) – definitivno, tačno
Preciznost (preciznost) – preciznost, sigurnost
Predavanje(fr. preface) – predgovor
Molitva (it. pragando) – prosjačenje, prosjačenje
uvod (fr. preludij), uvod (engleski preludij), Uvod (it. preludio) – 1) preludij (igra); 2) uvod [u muziku. posao]
Preluder (fr. prelude) – 1) štimovati muzički instrument; 2) uvod, igranje, pevanje
premijer (fr. premijer) – prvi
premijera (fr. premier, eng. premier) – premijera, 1. izvedba
Uzeti (it. prendere), uzeti (fr. prandre) – uzeti, uzeti
uzeti (prene) – uzeti [instrument]
priprema(francuska priprema) – priprema [pritvor, nesklad]
Pripremite se (it. pripremiti), Pripremite se (engleski prepee), Preparer (fr. pripremiti) – pripremiti, pripremiti [instrument, utišati, itd.]
Pripremljen klavir (engleski pripeed pianou) – „pripremljen” klavir [sa predmetima okačenim na žice od metala ili drveta); uveo kompozitor J. Cage (SAD, 1930-te)
U blizini (fr. pre) – blizu, oko; à peu près (a pe prè) – skoro
Près de la table (pre de la table) – [svira] na zvučnoj ploči (naznačeno, za harfu)
Skoro (fr. presk) – skoro
Presque avec douleur (fr. presque avec duler) – s prizvukom tuge
Presque en délire (francuski presque an delir) – kao u delirijumu [Skrjabin]
Presque rien (francuski presque rien) – gotovo nestaje
Presque plus rien (presque plus rien) – potpuno blijedi [Debussy]
Presque vif (francuski presque vif) – prilično brzo
Pressante (it. pressante) – na brzinu, na brzinu
Pritisni, pritisnite (fr. presse) – ubrzati, ubrzati
Prestant (fr. prestan), Prestante (it. prestante) – poglavlja, otvoreni labijalni glasovi organa; isto što i principale
Prestissimo (it. prestissimo) – u najvišem. stepeni brzo
Presto (it. presto) – brzo; al più presto - što je brže moguće
Presto assai(presto assai) – veoma brzo
Presto prestissimo (presto prestissimo) – ultra-brz tempo
Prima (it. prima) – 1) prima interval; 2) 1. violina; 3) gornji niz; 4) gornji glas u polifonom op.; 5) ranije, na početku
Prima, prima (it. prima, primo) – 1) prvi, prvi; 2) u komadima za klavir u 4 ruke, oznaka višeg dijela
Diva (it. primadonna) – 1. pjevač u operi ili opereti
Prvo skretanje (it. prima volta) – 1. put; na prvi pogled (a prima vista) – sa čaršava; bukvalno na prvi pogled
Primgeiger (njemački primgeiger) je izvođač 1. dionice violine u ans. orc.
Premijera(it. primera) – premijera, 1. izvedba
Primo rivolto (it. primo rivolto) – 1) šesti akord; 2 ) Quintsextaccord Primo
čovjek (To . Primo Uomo ) – 1. tenor u tempu opere ili operete Glavna (it. Principale) – 1) glavni, glavni; 2) glavni (glave, otvoreni labijalni glasovi tela); 3) izvođač solo dionice u orkestru. rad; isto što i solo Prinzipal (njemački principal) – direktor (glave, otvoreni labijalni glasovi organa) Prinzipalbaß (njemački glavni bas) – jedan od registara Sonda organ
(njemačka sonda) – proba
of Procelloso (it. Procelloso) – nasilno; isto što i tempestoso
producent (engleski preduse) – 1) direktor, direktor; 2) u SAD, vlasnik filmskog studija ili pozorišta, direktor pozorišta
Duboko (fr. profond) – dubok
Duboko (profondeman) – duboko
Profondément calme (fr. profondeman kalm) – sa dubokom smirenošću
Profondément tragique (fr. profondeman trazhik) – duboko tragičan
Profondo (it. profondo) – 1) dubok; 2) niski bas u horu
Program-muzika (Engleska programska muzika), Programmusik (njemački programski) – programska muzika
progresija(francuski napredak, engleski progression), progressione (italijanski progressione) –
Progresivni jazz sekvenca (engleski pregresiv jazz) – jedno od oblasti džez umetnosti; bukvalno progresivni džez
Progresivnost (fr. progressiveman) – postepeno
Prolatio (lat. prolacio) – 1) u mensuralnoj muzici, definicija relativnog trajanja nota; 2) određivanje trajanja semibrevisa u odnosu na minimume)
nose-over (francusko produženje) – zadržavanje
Izgovor (franc
izgovor ) – izgovor ,
dikcija odmah(con prontetstsa), Pronto (pronto) – okretno, živahno, brzo
Pronunziato (it. pronunciato) – jasno, jasno; il basso ben pronunziato (il basso ben pronunziato) – jasno naglašavajući bas
Proportio (latinska proporcija) – 1) u menzuralnoj muzici oznaka tempa; 2) određivanje trajanja nota u odnosu na prethodne i druge koje zvuče istovremeno; 3) 2. ples (obično mobilni) u paru
prijedlog (lat. proposta) – 1) tema fuge; 2) početni glas u kanonu
proza (italijanska proza), Prose (francuska proza) – proza ​​(vrsta srednjovjekovnih crkvenih napjeva)
Prunkvoll (njemački prunkfol) – veličanstven, veličanstven
Psalette(francuski psalt) – crkva. horska škola; isto što i maîtrise
psalm (njemački psalam), psalm (engleski Sami) – psalam
Psalmodija (latinski psalmodija), Psalmodija (francuski psalmodija), Psalmodija (njemački psalmodija), Psalmodija (engleski salmedi) – Psalmodija
Psalterium (lat. psalterium) – starin, žičani trzački instrument
Psalam (fr. psom) – psalam
Pugno (it. punyo) – šaka; col pugno (col punyo) – [udari] šakom [po tipkama klavira]
onda (fr. puis) ​​- tada, zatim, poslije, dodatno
Moćan (fr. puisan) – moćno, snažno, snažno, snažno
Pulpet (njemačka lutka), Pult (daljinski) – muzički stalak, daljinski upravljač
Pultweise geteilt (njemački pultweise geteilt) – podijeliti zabave na daljinske
Pumpventil (Njemački pumpni ventil) – ventil pumpe (za limene duvačke instrumente)
Punctum (lat. Punctum) – tačka u nementalnoj notaciji
tačka (njemački paragraf) – tačka
Punktieren (Njemački točkasto) – zamjena visokih ili niskih tonova u vokalnim dijelovima radi lakšeg izvođenja
Punta (it. Punta) – kraj luka; bukvalno vrh
Punta d'arco (punta d'arco), a punta d'arco – [igraj] krajem luka
Tačka (it. punto) – tačka
Desk(francuski muzički stalak) – muzički stalak, konzola
Perfing (eng. pefling) – brkovi (za gudalske instrumente)
Ostavi luk na stranu (eng. put de bow aside) – odložiti luk
Piramidon (eng. pyramidn) – labijalne cijevi sužene u organu prema gore